Luke 8

Kinzi taine pinde uru soka Yesu muli

1Aku muli, ŋineŋga Yesu iyoka ilâ lawea lawea ikura nia ndoni, aku itula pâri ara ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aku kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua nde soka kuku i silâ tona.

2Aku kinzi taine pinde, kinzi ŋinde Yesu muŋga isokinzi koroani saka wa pukoŋa wa piti lâ tininzi, ande kinzi kala soka kuku i silâ. Toŋge nde Maria, i ŋa toŋge tu “Maria i Makdala Lawea Taine”. Yesu muŋga isokinzi koroani saka lima kanaŋonzi rua piti lâ i ilo. 3Aŋga Joana ŋga Susana ŋga kinzi taine rârâ pinde, kinzi kala soka kuku Yesu silâ. Joana nde Kusa kaiwa, ina uru iveta wurâta ŋana ikatona Koipu Herot ne luma kâ. Kinzi taine ŋinde uru sikai warakanzi nenzi mbaliŋa ku sisukanzi Yesu ŋga i ne pâri-tamâta ŋana kelekele pinde kâ.

Ŋgua tambirâŋa ŋana tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo

Matai 13:1-17, Malaka 4:1-12

4Kinzi tamâta ŋgu ŋalae tina nde soka pa lawea rârâni simâ pa Yesu kala simo kuku. Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi mine tu, 5“Tamâta toŋge iyoka ilâ iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. Iliŋi ilâ, aku kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue nzâla-kawa; aku tamâta sipale lâ kenzi, aku sii simâ sika marumbu lâ. 6Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue tâno mira-mira. Aku muli, mata ipâŋga lâ, andeta tâno ŋinde mâsa-mâsa, kala mata ŋgâla-ŋgâla ndo lâ, kala imâte. 7Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Aku wâlo mata-mata ipâŋga tona ku ilita, kala kanaŋo ipâŋga tia. 8Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue tâno ara kulu, kala ipâŋga ŋalae ku ipula kanaŋo rârâ ŋinde. Ŋinde itogo kaniŋa vâsa taitu ipula kanaŋo tamâta ŋalae taitu (100) mine.”

Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo kawa ŋalae mine tu, “Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo!”

Yesu ne mâsi ŋana iporo itula ŋgua tambirâŋa nâ ne duvi

9Yesu ne pâri-tamâta nde sikasoŋa i ŋana ŋgua tambirâŋa ŋinde ne duvi kâ. 10Ŋineŋga Yesu ipainzi mine tu, “Maro Kindeni uru itula ŋgua paveâŋa ne duvi pwataki pa miki, ŋana i ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aŋga kinzi tamâta simo niaka nde siloŋo ŋgua tambirâŋa nâ. Mine kala

‘Kinzi matanzi silea, andeta sikura tu simora kelekele toŋge tia. Kinzi sitambira taŋanzi, andeta sisama ŋgua ne duvi, nde tia.’”

Ŋgua tambirâŋa ŋana vâsa liŋiŋa kâ ne duvi

Matai 13:18-23, Malaka 4:13-20

11Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ŋgua tambirâŋa ŋinde nde duvi mine: Kaniŋa vâsa ŋinde nde itogo Maro Kindeni kawa ŋgua. 12Kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue nzâla-kawa, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, andeta muli ŋga Sadana imâ ku ikai ŋguani ndaina piti lâ ilonzi kalonzi. Sadana ilo tu, ‘Tia ma muli nenzi kalo-tawana ma keno pa Yesu, kala Maro Kindeni ma ikainzi piti lâ kondoma ilo ku ma via mao ilanzi’. 13Aŋga kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue tâno mira mira, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, aku sikai ku ilonzi ndeka ŋana. Andeta kaniŋa vâsa ŋinde mbumburunzi nde ikeno tâno kulu nâ; aku kinzi tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana kala kaika tia, kala ikeno zo mbwana-mbwana nâ. Aku muli, ambo samâŋa kie-kie tâku malia ndia ipâŋga panzi, ande ma sipile nenzi kalo-tawana. 14Aŋga kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, andeta kalonzi loko ŋana warakanzi karaenzi kâ. Kinzi ilonzi ŋalae ŋana sigona mbaliŋa rârâ, kala simo siroto ŋana toŋge-toŋge pinde tu sindeka ŋana. Aku nenzi ilo-kalo ŋinde nde inzuku nenzi kalo-tawana, kala siveta vetâŋa ara pinde itogo kanaŋonzi mine, ande tia. 15Aŋga kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue tâno ara kulu, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, ku sikai kaika sipaveta kuku. Kinzi ŋinde nde tamâta ara sondo, aku siseŋge nenzi kalo-tawana ipâŋga ŋalae. Kinzi simandi kaika lee, ŋineŋga siveta vetâŋa ara rârâ, itogo kanaŋonzi mine.”

Kinzi tamâta uru sio sinâla lâ peke kulu

Matai 5:15-16, Malaka 4:21-23, Luka 11:33-36

16Yesu iporo ŋgua kilo mine tu, “Kinzi tamâta uru sisulu sinâla ŋineŋga sio lâ kulo ilo wa peke kalo, ande tia. Kinzi uru sio sinâla lâ peke kulu, ŋana tamâta simo luma ŋinde ilo ma sikura tu simora sinâla ŋinde. 17Aku mine nâ, ŋgua ndia rârâni ikeno paveâŋa, ŋinde miki ma katula pwataki ipâŋga nia yo; ŋineŋga kinzi tamâta ma sisama ŋgua rârâni ne duvi. 18Mine kala ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana nemi mâsi ŋana kaloŋo naneŋgu ŋgua kâ. Tamâta ea ikai ilo-kalo ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa paveâŋa kâ, ande Maro Kindeni ma ilo-kalo ŋalae ilua i. Aŋga tamâta ea tini pwâka tu ikai ilo-kalo ŋinde, ande ilo-kalo tini mwata ndia i ipalâŋe tu muŋga ikai lâ, ande ŋinde Maro Kindeni ma ikai saŋe i.”

Ea kinzi nde Yesu tina wa tai wa

Matai 12:46-50, Malaka 3:31-35

19Zo toŋge, Yesu tina wa tai wa nde simâ ŋana siporo ŋgua papa. Andeta kinzi tamâta rârâ ŋinde nde sipasau simo kuku Yesu. Mine kala i see ŋinde sikura tu simâ Yesu tini laiti, nde tia. 20Tia ku kinzi tamâta pinde sipai Yesu tu, “Kuloŋo, noko tina wa tai kinzi nde simâ simandi nia yo, situ siporo ŋgua pano.” 21Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku ipainzi tu, “Tamâta ea kinzi uru siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua ku sipaveta kuku, ande kinzi ŋinde nde naŋa nana wa taiŋgu wa.”

Yesu itu ŋgua kaika pa kâla-lawea ŋalae, kala pâti kii lâ

Matai 8:23-27, Malaka 4:35-41

22Zo toŋge, Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ayo, kinda tambwaliu pa lââ bwalika tini pinde”. Mine kala kinzi sikâki wâŋga toŋge kulu, aku silâ. 23Wâŋga ikâwa ilâ, aŋga Yesu nde mata tutu kala ikeno. Andeta kâla-lawea ŋalae ipâŋga lâ lââ bwalika, kala lââ ipaliŋi lâ wâŋga ilo, aku laiti ŋana simbwatuke kâ.

24Tia ku kinzi pâri-tamâta simâ pa Yesu tu sipaŋo, aku sipai tu, “Tamâta Ŋalae, Tamâta Ŋalae, kinda ma tambwatuke!” Yesu nde imandi ku iporo itu ŋgua kaika pa kâla-lawea ŋinde. Ŋineŋga kâla-lawea nde imâte lâ, kala pâti kii lâ. 25Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi ne pâri-tamâta tu, “Mana mana, a? Miki nemi kalo-tawana nde keno ndia.” Kinzi simora mâsi kaika ŋinde, aku siruru, ku ilonzi rârâ. Aku siporo lâ warakanzi nâ ŋgininzi mine tu, “Opopo, tamâta ŋine nde tamâta mana kala iporo kaika pa kâla-lawea, aku kinzi kala sipaloŋo pa i kawa ŋgua!”

Yesu isokinzi koroani saka piti lâ tamâta toŋge ilo

Matai 8:28-34, Malaka 5:1-20

26Ŋineŋga Yesu tavanzi ne pâri-tamâta silâ sitoa lâ kinzi Gerasa ŋgu nenzi tâno. Nia ŋinde nde ikeno pa Galilaya Lââ bwalika tini pinde. 27Yesu ipile wâŋga ku itoa tina tini, ŋineŋga tamâta toŋge lâ lawea ŋinde nde imâ papa. Nanayoni kinzi koroani saka pinde sipagagara tamâta ŋinde. Mine kala ikura zo luandondo ŋinde i ipita lalava tia, aŋga uru imo luma toŋge ilo, ande tia. I uru imo potomule lâ kuru nia. 28Ikura zo rârâ, koroani saka ŋinde sikai i kaika ndo. Kinzi tamâta pinde uru sio ŋana i kâ, aku uru sipa i lâ wâlo kaika. Andeta itaki wâlo ŋinde utu, ŋineŋga koroani saka siveta i ikâwa ilâ pa nia pinde tamâta simo tia ŋinde. Tamâta ŋinde imora Yesu, aku isarâwa ku nao tundu ndue lâ Yesu kie tini. Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua kaika panzi koroani saka tu sipile tamâta ŋinde ku sikâwa silâ. Andeta tamâta ŋinde isarâwa kawa ŋalae ndo mine tu, “Yesu, Maro Kindeni âta Tamwata Natu, noko kutu kuveta mana pa naŋa, a? Naŋa ano pano tu nâna kulua naŋa ndimo!”

30Ŋineŋga Yesu ikasoŋa tu, “Noko ŋa mana.” Aku itu lâ Yesu kawa tu, “Naŋa ŋâŋgu mine tu ‘Zugu Tamwatama’, ŋana tu maka kambwaŋema rârâ kamo tamâta ŋine ilo”. 31Ŋineŋga kinzi koroani saka sino kaika pa Yesu tu, “Noko ma kusoki maka kalâ pa yââ ŋalae ne mbââ ilo ndimo!”

32Aku ŋgoa ŋgu ŋalae toŋge nde simo nia ŋinde, sipaŋuŋu sika simo nia ndamwa toŋge. Aku kinzi koroani saka nde sino Yesu tu, “Kuoma kalâ pa ŋgoa ŋinde ilonzi.” Ŋineŋga Yesu isâu panzi. 33Aku walele nâ kinzi koroani saka nde sipile tamâta ŋinde, aku silâ ŋgoa ilonzi. Aku ŋgoa ŋgu ŋinde ndoni nde wisinzi motutu ku simaŋguru sipalilu kaika silâ sindue nia ndamwa ŋinde. Aku sisoŋga sindue lââ bwalika ilo sinu lââ ku sipamateteu marumbu lâ.

34Kinzi ŋgoa nenzi katonâŋa tamâta nde simora mâsi ŋinde ipâŋga, ŋineŋga sikâwa silâ, aku sikai pâri silâ pa lawea wa nia ŋinde ndoni. 35Ŋineŋga kinzi tamâta simâ ŋana simora mâsi ndia muŋga ipâŋga ŋinde. Simâ pa Yesu, aku simora tamâta ŋinde, muŋga koroani saka sipile i ku silâ lâ. I nde ipita lalava lâ, aku ne ilo-kalo ipâŋga sondo lâ, ku isaŋona imo Yesu kie tini laiti. Kinzi simora ŋinde, aku siruru pâta. 36Ŋineŋga kinzi tamâta kala muŋga simora mâsi ŋinde nde sitapâri panzi ŋana mâsi Yesu muŋga iveta pa tamâta ŋinde, inani kala muŋga koroani saka sipagagara, ande kala ŋine ipâŋga ara kilo. 37Aku kinzi tamâta rârâni lâ Gerasa tâno nde siruru pâta kanaŋo. Mine kala sino kaika pa Yesu tu ma ipilenzi ku ilâ pa nia toŋge. Mine nde Yesu isoŋga kâki wâŋga kulu, aku iveta ŋana ipilenzi ilâ kâ.

38Andeta tamâta ŋinde muŋga koroani saka simo ilo, ande ino kaika pa Yesu tu, “Naŋa iloŋgu tu ma amo ku noko”. Andeta Yesu io i itaulo ilâ, aku ipai tu, 39“Noko kutaulo kulâ pa tamwata ne lawea, aku kutula vetâŋa ndoni Maro Kindeni muŋga iveta pano ŋana ivilano kâ”. Mine kala tamâta ŋinde ilâ, aku itula ŋgua panzi tamâta rârâni lâ lawea ŋinde, ŋana vetâŋa rârâni Yesu muŋga iveta ŋana ivila i kâ.

Yesu ipaŋo katonâŋa toŋge natu taine imandi imo via kilo, aku iveta taine toŋge tini ara kilo tava

Matai 9:18-26, Malaka 5:21-43

40Ŋineŋga Yesu itaulo ilâ pa lââ bwalika tini pinde kilo. Aku kinzi tamâta lâ nia ŋinde nde sindeka nâ, ŋana tu kinzi muŋga simo nâ sio tininzi ŋana i kâ. 41Ŋineŋga tamâta toŋge, i ŋa tu Jairus, nde imâ ipâŋga. I nde luma ŋana pasauŋa kâ ne katonâŋa tamâta toŋge. Imâ ipare tuku lâ Yesu kie tini laiti, aku ino kaika papa tu ma imâ ne luma, 42ŋana tu i natu taituni imo ŋinde, andeta pukoŋa ikai kala laiti ŋana imâte kâ. I nde taine taipa, ne mbwera ikura saŋao kanaŋo rua lâ.

Mine kala Yesu iyoka kuku katonâŋa ŋinde ilâ. Andeta kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka kunzi silâ, aku sipasese ndo kuku Yesu.
43Aku taine toŋge kala imo ndaina, i uru imora nzimona zo rârâni. I imo mine ikura mbwera saŋao kanaŋo rua lâ, aku tamâta toŋge ikura tu iveta pukoŋa ŋinde marumbu kâ, ande tia. 44Taine ŋinde iyoka pa Yesu muli imâ laiti, aku mbau ilâ itaŋo Yesu ne pasawaŋa luandondo ŋgaŋe. Iveta mine lâ, aku walele nâ i see mâsa-mâsa, aku ne pukoŋa ŋinde marumbu lâ. 45Ŋineŋga Yesu imandi ku ikasoŋa tu, “Ea itaŋo naŋa.” Ande kinzi rârâni taitu-taitu sipasikia ŋgua mine tu, “Naŋa tia”. Ŋineŋga Petero ipai Yesu tu, “Opopo, Tamâta Ŋalae, tamâta ŋgu ŋalae nde siŋge noko lâ, aku simandi sipasese ndo lâ noko tini!”

46Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Tamâta toŋge muŋga nâ itaŋo naŋa lâ. Naŋa apasama tu naneŋgu walo pinde ilâ ŋana ivila tamâta toŋge kâ.” 47Ŋineŋga taine ŋinde isama tu ikura ŋana ipavea kâ, nde tia. Tia ku i tini ruru, aku imâ ipare tuku nao tundu lâ Yesu tini laiti. Aku lâ tamâta rârâni naonzi ipatula i parina pwataki tu i muŋga itaŋo Yesu ne pasawaŋa ŋgaŋe ŋana i taine tini ma ipâŋga ara kilo kâ. Aku iporo tu, “Naneŋgu pukoŋa nde ipilena walele nâ, kala marumbu lâ.” 48Ŋineŋga Yesu ipai tu, “Natuŋgu, noko ne kalo-tawana iveta noko kupâŋga ara kilo lâ. Noko kulâ, aku wisi puu ndue.”

49Yesu imo iporo ŋgua ŋine yo, ŋineŋga tamâta toŋge iyoka pa katonâŋa Jairus ne luma imâ, aku ipai katonâŋa mine tu, “Noko natu nde imâte lâ. Mine nde noko ma kuveta kalo-lokoni papa pananâŋa kilo ndimo.” 50Andeta Yesu iloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipai katonâŋa mine tu, “Noko kururu ndimo. Ambo noko ma kalo tawana naŋa, ande noko natu ma tini ara kilo.”

51Ŋineŋga Yesu ilâ pa katonâŋa ne luma, aku indi kaika ŋananzi tamâta tu ma simo luma ilo kisiŋa pwataki kuku i ndimo. Aku ikainzi Petero, ŋga Yoane, ŋga Yamesi, sitavanzi lâlu tina-tama, aku kinzi nâ soka kuku i silâ. 52Aŋga kinzi tamâta rârâni kala simo luma ŋinde ilo nde siveta kalo-sukâŋa ŋana lâlu ŋinde kâ, aku simo sipataiŋa nâ. Andeta Yesu ipainzi tu, “Miki kata ndimo. I imâte tia, ikeno mata nâ.”

53Andeta kinzi siŋelea i pâta kanaŋo, ŋana tu kinzi sisama tu lâlu ŋinde nde imâte mao lâ. 54Andeta Yesu isaŋa taine taipa ŋinde mbau, aku isarâwa mine tu, “Natuŋgu, noko kumandi!” 55Ŋineŋga lâlu ne koroani nde itaulo imâ papa i kilo, aku walele nâ imandi sânda. Ŋineŋga Yesu ipainzi tu kâpwa silua lâlu ika. 56Aku lâlu tina-tama nde wisinzi motutu ndo. Andeta Yesu itu kaika panzi mine tu, “Miki rua ma katapâri pa tamâta toŋge ŋana vetâŋa ŋine kâ ndimo.”

Copyright information for XSI